1. Slatko bademovo ulje (Prunus amygdalis var. dulcis) je ulje koje je bogato biljnim bjelančevinama. Sadrži vitamine A, B1, B2 i B6. Sadrži i nešto vitamina E i vrlo je trajno. Štiti i hrani kožu, umiruje kožu kod ekcema i sunčanih opekotina. Možemo ga upotrebljavati bez dodataka drugih masnih ulja. Primjereno je za sve tipove kože. Budući da dobro regulira vlažnost, posebno je primjereno za suhu i osjetljivu kožu. Poznavali su ga već i stari Rimljani.
2. Jojobino ulje (Simmondsia sinensis) je po svojoj građi slično ki-tovom ulju koje su (do zabrane) naveliko koristili u kozmetičkoj industriji jer jako dobro prodire u kožu i regulira njezinu vlažnost. Ista svojstva nalazimo i kod jojobinog ulja koje je u stvari više tekući vosak nego ulje. Dobiva se iz oraščića biljke jojoba, koja uspijeva u pustinjskim krajevima SAD i Meksika. U dodiru sa zrakom ne oksidira i zato ima neograničeni vijek trajanja.
Na hladnom se stvrdne, no bez štetnih posljedica i na sobnoj temperaturi ponovno postane tekuće. Može nam poslužiti kao zamjena za pčelinji vosak u kremama. Jojobino ulje je jedno od najboljih ulja uopće i hrani kožu kao ni jedno drugo ulje. Pokazalo se vrlo uspješno kod liječenja ekcema, akni i psorijaze. Kombinacija vitamina i minerala u tom ulju čini kožu mekanom i svilenom. Samo ulje je bez mirisa i zato je primjereno kao osnova za kreme i parfeme. Sadrži, također, posebnu mirističnu kiselinu koja pomaže kod liječenja reume i artritisa.
3. Ulje pšeničnih klica (Triticum vulgare) dobiva se kao što samo ime kaže, iz klica pšeničnih zrna. Narančasto je smeđe boje i ima snažan miris. Sadrži puno lecitina, vitamina A, D i E i zato je vrlo postojano. Kad dodajemo ulje pšeničnih klica manje postojanim uljima ili masažnim mješavinama (pet do 15 proce nata), osiguramo im dužu upo trebu, a koži hranljivi sastojak vitamin E.
Ulje pšeničnih klica potiče prirodno obnavljanje kože i zato je vrlo primjereno za stariju ili vrlo suhu kožu (npr. na laktovima). Budući da je to ulje u biti vrsta biljnih bjelančevina, mogu se pojaviti alergijske reakcije. Preporučljivo je prvo napraviti test na manjem dijelu kože.
4. Ulje makadamije (Macadamia integrifoiia) i oraščića makadamijinog drveta dolazi nam iz Australije. Bogato je palmitoleinskom kiselinom koja je mononezasićena masna kiselina i koju ne nalazimo ni u jednom drugom biljnom ulju, ali je prisutna u ljudskom potkožnom tkivu.
Ta kiselina sa starošću nestaje, no tim je uljem pomažemo nadoknaditi. Budući da je to ulje vrlo hranljivo, često se upotrebljava u mješavini za njegu nakon sunčanja. Također je vrlo dobro masažno ulje za sve vrste kože, jer je vrlo lagano i dobro se upija.
5. Lješnjakovo ulje (Corvlus avellana) je nježne crvene boje, ugodnog mirisa i blagog okusa po marcipanu. Prodire u gornji sloj kože i zato je primjereno za masnu i kombiniranu kožu.
Pospješuje cirkulaciju i blagi je adstringent (zatvara pore). Posebno dobro služi kao podloga za eterična ulja sandalovog, ružinog drveta, tomke i ylang vlanga.
6. Ulja koja srećete u trgovinama primjerena su za masažne mješavine ako su određene kvalitete i ako vam ne smeta njihov miris: maslinovo, sezamovo, suncokretovo, zobeno, sojino, kikirikijevo, avokadovo, ulje koštica marelice ili breskve, ulje grožđanih peteljki, ulje noćurka, boražine..
Uradi sam
Ako kod kuće u vrtu imate kakvu mirisnu ili ljekovitu biljku, možete sami napraviti ulje. Do polovice napunite staklenku (koja se može dobro zatvoriti) sitno narezanom biljkom i do vrha je napunite lagano zagrijanim izabranim uljem. Vrlo je dobro da pri tome upotrijebite 10 posto ulja pšeničnih klica, koje će dobro konzervirati mješavinu. Staklenku postavite na sunce (ili na toplo mjesto) na sedam do 10 dana i više puta na dan dobro je protresite. Na kraju ulje procijedite preko pamučne gaze i spremite na hladno i suho mjesto.
