Zen ili umjetnost štedljivog vrtlarenja
Zamislite boravak na spokojnom mjestu ispunjenom bujnom paprati i mekom mahovinom, uz zvuk vode koja se nježno slijeva niz kamen u maleno jezerce, i shvatit ćete zašto su vrtovi u japanskom stilu tako popularni tisućama godina.
Japanski vrt - čistoća i jednostavnostNo, ono što mnogi ne shvaćaju jest da su japanski vrtovi među najjeftinijima i najprikladnijima za okoliš, te vrlo jednostavni za kreiranje i održavanje.Vrt usklađen s prirodom
Za razliku od mnogih drugih stilova vrtlarenja, japanski vrtovi nastoje dočarati prirodni ambijent, odnosno stvoriti besprijekoran prirodni okoliš, kakav bismo mogli vidjeti i doživjeti šećući šumom u savršenim uvjetima.
Većina drugih vrsta vrtlarenja nastoji stvoriti ambijent kakav u prirodi ne postoji, s kaskadama jednogodišnjih cvjetnica u konstantnom cvatu i biljkama koje ne rastu u tom području, a takvi su vrtovi također najčešće okićeni brojnim dekorativnim predmetima. Budući da japanski vrtovi imaju uzor u prirodi, to ih čini znatno jeftinijima za kreiranje i održavanje od vrtova drugih stilova.
Započnite s biljkama
U japanskim se vrtovima gotovo isključivo koriste trajnice, tj. biljke koje imaju dulji životni vijek, za razliku od jednogodišnjih biljaka, koje treba zamijeniti svake godine, pa je svaka biljka u vašem japanskom vrtu dugotrajna investicija koja bi trebala živjeti mnogo godina.
Mnoge biljke koje možete pronaći u japanskim vrtovima (paprat, bambus, ukrasne trave itd.) jeftine su i izuzetno plodne, te stvaraju nove biljke samostalno ili uz malu pomoć. Mada se ove biljke samostalno prirodno šire, mogu se također razdijeliti u korijenu (uz pomoć štihače) i presađivati u grumenima po cijelom vrtu, kako bi se ubrzao proces prokreacije.
Neke biljke, poput bambusa, jako se brzo šire, pa ih treba kontrolirati. Većina biljaka koje se tipično uzgajaju u japanskim vrtovima trebaju vrlo malo ili nimalo zalijevanja i prihranjivanja.Kamenje kao ukras
Karesansui - kameni vrtJapanski vrtovi tradicionalno koriste kamenje različitih oblika i boja kao osnovnu dekoraciju, što je još jedna dobra vijest za štedljive vrtlare. Puteljci su često posuti šljunkom, koji je nešto skuplja alternativa drvenom malču, ali za razliku od njega traje vječno.
Nekoliko dobro raspoređenih ovećih kamena, bilo da su okrugli i glatki, kako bi donijeli unutrašnji mir, ili hrapavi i oštri poput minijaturnih planinskih vrhunaca, središnja su tema većine japanskih vrtova, a mogu se pronaći bilo gdje u prirodi.
Manji, glatki kamenčići mogu se koristiti kako bi se dočaralo suho korito potoka, a vrlo sitan šljunak ili pijesak može se grabljama oblikovati u ukrasne uzorke kako bi se kreirala vrsta Zen vrta poznata po nazivom karesansui.
Na kraju – voda
Iako svi japanski vrtovi nemaju vodeni element, većina ga ipak ima, budući da on ima umirujući učinak. I dok je jezerce sa zlatnim ribicama, vodenim ljiljanima i lopočima, a po mogućnosti i s malenom fontanom, idealno i može koštati manje nego što biste pomislili, čak i mala kamena ili keramička posuda s vodom vrtu može dati spokoj.
Mnoge knjige o vrtlarstvu daju upute kako napraviti jednostavan bazenčić ili fontanu, uključujući modele konstruirane od starih umivaonika, bačvi ili slomljenih keramičkih i drugih posuda. Na kraju, samo dodajte vodu i nekoliko zlatnih ribica, i osjetite kako od tog prizora stres polako popušta i odlazi u zaborav.
