Gorušica bijela, slačica (lat. Sinapis alba L.)
Poznata je uzgajana biljka koja potječe iz zemalja oko Sredozemnog mora. Pa iako je ima i u slobodnoj prirodi, u obzir dolazi samo uzgojena biljka. Traje samo jednu godinu. Naraste i do 60 cm. Stabljika joj je uspravna i samo neznatno razgranata. Duguljasti su joj listovi lirasto ili perasto izrezani. Svi su ti dijelovi više ili manje kruto dlakavi. Žuti i pravilni cvjetovi (sa 4 latice) razvijaju se u produženom cvatu od svibnja do lipnja. U dugim komuškama nastaju sitne i okruglaste, žućkasto obojene (katkad gotovo bijele) sjemenke, koje brzo sazre. Sve gorušičine sjemenke vrlo brzo klijaju. Tek kad su zdrobljene (npr. žvakanjem), imaju paprenast, žestok okus. Zato se i upotrebljavaju kao začin raznim jelima. Najviše se koriste za priređivanje slačice (muštarde, senfa). Iz sjemenki se može dobiti i masno gorušičino ulje. No sa začinom ne treba pretjeravati. U malim količinama sjemenke pojačavaju rad organizma i izazivaju apetit. Gorušičino ulje namazano na kožu izaziva crvenilo, upalu i plikove. Ako ga udišemo, uzrokuje jaki nadražaj dišnih putova.Upotrebljavaju se i sjemenke, odnosno ulja srodnih vrsta (kao npr. crna gorušica, Sinapis nigra). Ulje crne gorušice smatraju vrlo djelotvornim sredstvom za draženje kože kod upale zglobova, živaca, potrbušnice, pluća itd.
Ljekovito djelovanje u probavnim smetnjama ima i povrtnica, rotkva (Raphanus sativus L.), koja u svom podzemnom mesnatom dijelu sadrži više aktivnih tvari. Općenito pojačava sekreciju, izlučuje sluz i djeluje kao jako nadražajno sredstvo (rubefaciens) na kožu jer širi krvne žile (kapilare).
Za bolje izlučivanje probavnih sokova i jačanje apetita služe i neke druge začinske biljke, koje sadrže paprene i žestoke tvari, što u manjim količinama može djelovati i ljekovito. Tako se i naš narod u tu svrhu mnogo služi plodovima paprike.
Paprika (lat. Capsicum annuum L. — eng. popepper; njem. Spanischer Pfeffer, Schotenpfeffer)
Za liječenje se uzimaju osušeni plodovi (Fructus Capsici). Koristi se uglavnom za priređivanje raznih ljekovitih pripravaka. Paprika ponajviše djeluje kao podražilo na probavne organe: pojačava izlučivanje, pospješuje probavu i potiče apetit, izaziva jače mokrenje i znojenje, jača spolni nagon, liječi groznicu itd. Zbog toga što ima vitamina djeluje vrlo povoljno na čitav organizam i jača ga protiv zaraznih bolesti. Prekomjernim uživanjem može doći do oštećenja sluzokože, upale bubrega i mjehura. Inače paprika je manje štetna od papra koji se također upotrebljava na sličan način.
Papar (biber) dobiva se od raznih vrsta roda Piper, koje rastu u tropskim krajevima. I plodovi tih biljaka također su vrlo oštrog okusa. Za upotrebu se priređuju na razne načine. Uživaju se cijeli ili u prahu. Nadražuju kožu i sluznicu.
Stanovito ljekovito djelovanje u bolestima probavnih organa ima i poznata mirodija klinčić (Caryophylli, Flos Caryophylli), koji je zapravo proizvod osušenih, tamno smeđih cvjetnih pupoljaka tropske biljke Eugenia caryophyllata Thumb. Klinčić je vrlo ugodnog mirisa i oštrog, paprenastog okusa. Pomaže kod slabog želuca. Glavna mu je aktivna tvar eterično ulje (klinčićevo ulje) koje se upotrebljava i kao raskužno sredstvo.
Jačanju želuca i redovitoj probavi pridonosi i cimet, osušena kora cimetovca (vrsta roda Cinnamomum). I tu je najaktivnije eterično ulje (Oleum Cinnamomi). Napokon, reguliranju probave služe i brojne druge začinske biljke, koje dnevno koristimo u kuhinji. Tu su, prije svega, razne vrste luka (vrste roda Allium), zatim korijenje i lišće raznih štitarki, hren, list lovora itd. Jačanju želuca i postizanju boljeg apetita služe i bobe obične borovice (Juniperus communis L.).
