Pozitivno razmišljanje

Pazi na svoje misli, jer postaju riječi.
Pazi na svoje riječi, jer postaju djela.
Pazi na svoja djela, jer postaju navike.
Pazi na svoje navike, jer postaju karakterne osobine.
Pazi na svoj karakter, jer postaje tvoja sudbina.

(Luj Paster)


Zakon atrakcije – privlačenja… fraza već poznata svima. Ako i niste upoznati sa “zakonom”, sigurno su vam jasni principi, koji mogu da se svedu na: “misli pozitivno” i “slično se sličnom raduje”.
Prvo da napomenem da ovo nije nikakvo sektaštvo. Nikakvo mantranje, istočnjački način razmišljanja i slično. To je zapravo metoda stara vijekovima.
U običnom životu vidimo kako funkcionira zakon atrakcije – međusobnog privlačenja…. ljudi koji imaju isti interes…zajedničke ciljeve… Kemijski elementi se ne spajaju nasumično… Sve ćelije u vašem organizmu… Cvijet koji privlači pčelu… Sunce koje drži na okupu svoje planete… Svemir je sastavljen od bezbroj kombinacija koje su u međusobnoj povezanosti. Jer, da nisu, ne bi postojale ni zvijezde, ni planete, ni život…ništa.
Ljudske misli imaju energiju koja privlači sličnu energiju. Ukoliko su misli pozitivne, mogu samo da u vaš život privuku pozitivna dešavanja.
Najveći je problem naučiti se pozitivnom razmišljanju. Zamijeniti negativne misli, pozitivnim. Psihoterapijski pravac koji smatra da su naša osjećanja i ponašanje pod direktnim utjecanjem našeg mišljenja (kongitivno-bihejvioralna terapija), sažet je u ideji da ljude ne uznemiravaju stvari same po sebi, već način kako na njih gledaju. Dakle, promjenimo taj način promatranja.
Zakon atrakcije kaže da ćete na taj način privući sve ono o čemu razmišljate …bilo pozitivno, bilo negativno.
Započnite dan sa “Želim”… Napravite u svojoj glavi pozitivan scenario… Upotrebite lijepa sjećanja. Lijepa sjećanja su važna zbog vaših osobnih osjećanja koje ste imali u tom trenutku. Mislite na ta osjećaje i ponovo ćete ih doživjeti. Sjetite se kako kažu: “mlad je, jer je mlad duhom”…Dokle god se ne budete osjećali starim i nećete biti stari.
Ponavljajte bezbroj puta na dan da volite sebe…da ste zdravi…da ste srećni…da ste zaljubljeni…da vam je lijepo na poslu….da dobro zarađujete….I budite sigurni da će biti tako. Ali morate da vjerujete u to. I vaše emocije moraju da podržavaju to vjerovanje. Život se ne dešava “tek tako”…. Sve što dobijate je na osnovu onoga što ste dali. Ne postoje prepreke – postoje samo odluke.
Gospođa Lujza Hej, autorka knjige “Kako da izliječite svoj život” ( najveći zagovornik pozitivnog razmišljanja, koja je i svoju tešku bolest pobijedila na taj način), izjavila je na jednom predavanju: “Ušla sam u osamdesete i evo, riješila sam da mi ove godine budu najbolji dio mog života…”
Zaista fascinantno za jednu nasmejanu damu od sada već 85 godina. Dokaz da je samo nebo granica…


Kakve su ti misli, takav ti je život.
(starac Tadej)

Kako spriječiti i liječiti prehladu?

Tijekom zimskih mjeseci vrlo često nas pogađaju prehlade. Iako ta bolest nije ozbiljna niti opasna po život, zasigurno nam ga može zagorčati.  Poznati su simptomi prehlade: grebanje u grlu, kihanje, začepljen nos, glavobolja, bolovi u mišićima. Nema čarobnog štapića koji bi nas mogao poštedjeti muke nekoliko dana curenja iz nosa, kašlja, bronhitisa ili infekcije sinusa, ali primjenom savjeta o prehrani i prirodnim lijekovima iz “bakine škrinjice” može se spriječiti, ublažiti simptome ili skratiti trajanje prehlade.


Evo nekoliko primjera domaćih lijekova koji se koriste u Gorskom kotaru i prenose iz naraštaja na naraštaj.

Kao prevencija za sprečavanje prehlada i uopće jačanje imunološkog sustava preporuča se što više korištenja kupusa u prehrani, jer potiče imunološki sustav i proizvodnju antitijela. Kupus ili zelje kako ga zovemo u Gorskom kotaru, po ljekovitosti nadmašuje mnoge druge ljekovite biljke. U zimskim mjesecima najviše se upotrebljava kiseli kupus. Zbog mliječne kiseline kiseli kupus je ljekovit kod bronhitisa, ekcema, lijenih crijeva, išijasa, upale vena, te čak kod reume. Kiseli kupus povećava otpornost protiv mnogih bolesti. Dokazano je da najviše starih i čilih ljudi ima u onim krajevima gdje se jede puno kiselog kupusa. Kada se kupus uzima u obliku čaja ili juhe, sprečava prehladu, kašalj i gripu te djeluje antiseptički na dišne organe. Zbog svojih izuzetno ljekovitih svojstava, u narodu se za kupus kaže da je “sirotinjski ormarić s lijekovima”.

Bijela repa koja se također tradicionalno koristi u goranskoj kuhinji korisna je jer ubija bakterije, osobito u dišnim organima, a istraživanja su pokazala da jača opći imunitet. Koraba, mrkva i celer također povećavaju otpornost organizma.

Odličan dodatak prehrani su jabuke. Stara poslovica kaže “Jedna jabuka na dan – liječnik iz kuće van”. Jabuke su se nekada koristile za liječenje gripe, vrućice, bronhijalnih bolesti, za odčepljivanje nosa i dišnih organa, te za brži oporavak nakon bolesti. Kod začepljenog nosa odlično djeluje i pileća juha za koju je dokazano da je blag antibiotik i sredstvo za uklanjanje začepljenosti.

Posebno je dobro poznata moć crvenog i bijelog luka – prirodnih antibiotika i antiseptika. Češnjak sadrži eterična ulja koja liječe prehladu, grlobolju i gripu te infekcije bronhija i pluća.

Kod prehlade koristi se i hren: nariban, kuhan u mlijeku ili pomiješan s medom. Zbog svoje izuzetne ljekovitosti med je vrlo korisna namirnica u suzbijanju bolesti. Vruća limunada s medom poznati je lijek za prehlade i vrućice, a ako pomiješate med s limunom ili jabučnim octom, dobit ćete umirujući sirup protiv kašlja.

Med je iznimno pogodan kao sredstvo u kojem se može davati ljekovito bilje. Žličica nasjeckane majčine dušice u medu uzima se protiv kašlja i bronhitisa, a kašalj ublažuje i čaj od sljeza. Odličan melem za dišne organe i jačanje imuniteta je i sirup od smrekinih iglica.

Stara narodna poslovica kaže: “Za svaku bolest raste cvijetak!”

Bazga je također odličan lijek protiv prehlade. Vrući čaj, pripravljen namakanjem cvijeta bazge, ako se uzme na početku prehlade, upale krajnika, upale grla i gripe, pridonosi brzom izlječenju jer potiče krvotok, izaziva znojenje i organizam čisti od otrovnih tvari. Čaj protiv prehlade pripremite na slijedeći način: tri žlice cvjetova bazge prelijete litrom kipuće vode i pijte tijekom dana na gutljaje. Kod upale grla vrućim mlijekom prelijte cvjetove bazge, zasladite medom i pijte na gutljaje za umirenje kašlja.

Kamilica je jedna od najomiljenijih vrtnih biljaka. Izvrstan je antiseptički lijek za bakterijske i gljivične infekcije, te za prehladu i gripu.

Zbog brojnih djelotvornih tvari koje sadrži i stolisnik je vrlo ljekovit kod prehlada. Čaj liječi dišne organe. Para od čaja stolisnika, kod prehlade se udiše u nosnice.

Kao jedan od najbogatijih izvora vitamina C, kod prehlada je vrlo koristan i čaj od šipka.

Liječenje prirodnim lijekovima manje je nasilno prema našem tijelu, ali je i dugotrajnije, stoga zahtjeva strpljivost i upornost, no u konačnici ozdravljenje je temeljito. Kako bi izbjegli zimske prehlade po uzoru na naše stare, treba jesti što više kiselog kupusa i repe, te u kućnu ljekarnu spremiti bazgu, kamilicu, stolisnik, lipu, majčinu dušicu, šipak, sljez te med i sirup od smrekinih iglica.

IZLJEČENJE TUMORSKIH OBOLJENJA - prehrana po dr. Budwig

Ova jednostavna i upravo briljantna prehrana pomogla je nebrojenim ljudima u izlječenju od tumorskih oboljenja.

Kako bi se laneno ulje čim učinkovitije krvotokom transportiralo do stanica, dr. Budwig je preporučavala njegovo mješanje sa posnim svježim kravljim sirem. Zašto posni kravlji sir? Zato što sadrži aminokiseline metionin i cistein koje u svom sastavu imaju sulfihidrilnu skupinu (SH - atom sumpora i vodika) koja se lako povezuje sa masnim kiselinama. Tako povezana aminokiselina i masna kiselina čine tzv. lipoprotein koji je lako topiv u vodi, samim time topiv u krvi. Dakle posni kravlji sir je samo transportni mehanizam kako bi se laneno ulje čim učinkovitije transportiralo do svih stanica. Posni sir ima manje masti od običnog sira što mu omogućava da prihvati veću količinu lanenog ulja od običnog sira.

Dnevna količina za ozbiljno oboljele je 6 velikih žlica (40-50 grama) lanenog ulja dobro promješanog s 100 grama (pola čaše) svježeg nemasnog kravljeg sira. Ovu dnevnu količinu možete pojesti odjednom ili možete rasporediti u više navrata, ali ju tada trebate svaki puta ponovo svježe zamješati budući mješavina stajanjem gubi svojstva pa ne smije stajati. Zanimljivo, ovu mješavinu podnose i osobe koje obično ne mogu tolerirati laktozu. Umjesto posnog sira možete koristiti jogurt ili kefir ali ga tada morate staviti tri puta više. Može se koristiti i tofu (sojin sir) ali njegova količina autoru nije poznata.

Na ovoj stranici je sažeto opisana jezgra protokola. Kompletan protokol možete pronaći u knjizi "Uljno-proteinska kuharica" od Dr. Johanna Budwig.

10 pravila kojih se morate disciplinirano pridržavati:
Piti puno tekućine, odrasla osoba čak i 3 litre dnevno.
Jesti sirovo i šareno povrće i voće.
Pijte svježe istisnute sokove od povrća i voća. Ne sladiti šećerom.
Jedite puno orašastih plodova i koštica, ali samo neprženih (bademi, lješnjaci, orasi, buća i drugo).
Nikakva slatka hrana (bijeli šećer, bijeli hruh, bijela tjestenina, rafinirano brašno, kolači i slično) ili slatki sokovi (gazirana pića, sokovi od sirupa, zaslađeni voćni sokovi i slično).
Nikakvo crveno meso ili mesne prerađevine (govedina, janjetina, divljač, svinjetina, kobasice, špek, paštete, hrenovke i slično).
Jedite umjerenu količinu ribe i bijelog mesa (piletina, puretina,..).
Postignite urednosti stolice unosom vlakana (npr. Probavin), hrane bogate manezijem (npr. bademi) ili laksativima.
Sunčajte se svaki dan do sat vremena (izbjegavajući najjače sunce, naravno).
Budite fizički aktivni. Hodajte 30-60 minuta svaki dan.

Ulje lanenih sjemenki mora biti svježe! Ukoliko se pokvari morate ga baciti. Laneno ulje izrazito lako užegne pa ga je zato potrebno držati u hladnjaku nakon otvaranja i potrošiti kroz dva-tri tjedna. Da je užeglo prepoznat ćete po velikoj promjeni u okusu - postati će jako oporo. Ako želite znati koji okus ima kada užegne, ostavite manju količinu da stoji u otvorenoj čaši na sobnoj temperaturi 5-6 dana. Laneno ulje se može kupiti u svakoj trgovini zdrave hrane (Bio&Bio, Konzum, Proteka, Herbarom i sl.) i košta otprilike 30 kn za 250ml, dakle otprilike 150 kn mjesečno. Ukoliko živite u manjem mjestu možete ga naručiti preko interneta.

Mješanje sira i ulja najbolje je raditi sa električnim štapnim mikserom. Mikasjte 1-2 minute jer mora biti jako dobro promješano. Uvijek prvo mješajte samo sir i ulje. Onda po želji možete dodati i mljevene orahe, lješnjake ili bademe, svježe voće i povrće, bobice, ili svježe istisnute sokove od voća i povrća. Zbog okusa možete dodati čajnu žličicu meda ili bućinog ulja. Banane pašu posebno dobro. Tako dobivate pravi hranjivi obrok. Mješavinu morate pojesti odmah nakon mješanja. Nema čuvanja u frižideru.

Protokol Dr. Budwig propisuje i obaveznu konzumaciju svježe mljevenih lanenih sjemenki. To je zato što neke supstance iz lanenih sjemenki nisu prisutne u ulju, a njihova prisutnost je jako važna (prije svega lignani, ali i neki vitamini i minerali). Lanene sjemenke moraju biti samljevene jer će inače samo proći kroz probavu. Sjemenke (3-6 velike žlice) možete samljeti u mlincu za kavu (5-10 sekundi) i dodati ih mješavini sira i ulja, ili napraviti novu mješavinu bez ulja. Sjemenke nakon što ih sameljete ne smiju stajati dulje od 15 minuta (zbog oksidacije). Nemojte kupovati samljevene sjemenke.Dr. Budwig je formulirala i ELDI ulje za topikalnu primjenu. Njime se uspješno mogu tretirati tumori koji su na koži ili blizu površine. Proizvodi se samo u Njemačkoj i nije ga jednostavno nabaviti (probajte preko interneta naručiti ovdje).

Mnogi ljudi su se osvjedočili u učinkovitost ovog protokola. Neki su snimili video i stavili ga na YouTube. Pogledajte npr. ovaj video. Ili pretražite sa ključnom riječi "Budwig" ili "Johanna Budwig".

Koliko brzo djeluje ova dijeta (i prateća prehrambena praksa koje se morate pridržavati)? Relativno brzo. Već nakon dva-tri tjedna bi trebali osjetiti prve rezultate. Ukoliko vaš rak nije izrazito agresivan vjerojatno bi vam bilo mudro pričekati sa kemoterapijom i pokušati prvo sa prirodnim pristupom (kemoterapija nepovratno uništava tijelo). Za kompletno povlačenje bolesti je potrebno 1-5 godina. Međutim ove prehrambene navike treba prakticirati doživorno, uz eventualno moguće smanjenje količine lanenog ulja. Inače će se rak vratiti i možda ova terapije više ne bude toliko djelotvorna. Dodatno možete pojačati i ubrzati učinak ako iz prehrane izbacite nepoželjne masti, npr. margarin, prženje na ulju i sl.

OPREZ! Ukolioko se radilo o ozbiljnom bolesniku Dr. Budwig nije davala punu količinu lanennog ulja odmah na početku nego je prakticirala prijelazno razdoblje od 3 dana. Ova terapija je puno snažnija nego se na prvi pogled čini pa može stvoriti neželjeno burnu reakciju. Također, ponekim je ljudima unos velike količine lanenog ulja znalo uzrokovati ispadanje kose. Točan razlog nije poznat; možda se radi o smanjenju inzulina u plazmi, hormonalnom disbalansu ili oslobađanju toksina iz apoptoznih stanica. Zanimljivo, unos velike količine svježe mljevenih lanenih sjemenki (nikad) nema taj učinak.

Dr. Budwig je svojim pacijentima izričito branila kemoterapiju i zračenje. Smatrala je da smanjuju uspješnost ove terapije i uništavaju obrambenu sposobnost organizma. Također je izričito branila unos mesa i šećera (ne odnosi se na voće). Disciplinirano provođenje kompletnog protokola je uvjet uspjeha i kod najtežih slučajeva.

Kronični kašalj

U pola litre jake komovice stave se 2 žlice sitno isjeckane vrebene (željezarke) i ostavi da stoji nekoliko dana. Zatim se procijedi. Protiv kašlja i katara uzima se od tog lijeka 15 kapi u malo vode više puta dnevno.

KAŠALJ

1. Bosiljak pitomi jedna žlica i žlica meda prelije se sa 300 g ključale vode i ostavi 10 minuta poklopljeno stajati. Nakon toga se ocijedi, pravim medom zasladi i pije triput dnevno po šalicu prije jela. Terapija traje do ozdravljenja.

2. 800 g meda, 200 g rakije i 800 g svježeg maslaca. Sve dobro promiješati. Uzima se svako jutro natašte po dvije žlice — 30 dana.

3. Uzme se 150 g voćnog soka, 150 g sirupa od bazgovog ploda i 150 g lipovog čaja. Sve zajedno neka provrije i tada dodati žlicu pravog meda. Pije se toplo više puta dnevno po manju šalicu.

4. Tri žlice timijanova lista prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi i dva sata iza toga ocijedi, medom zasladi i pije svaka 2 sata po jednu žlicu.

5. Po 20 g lista bokvice (ženske), bijelog sljeza (cvijeta), podbjela (lista) i komorača. Od toga uzme se 3 žlice i prelije s pola litre vrele vode, poklopi, poslije 3 sata ocijedi, medom zasladi i pije svaka 2 sata po 1 žlicu.

6. Sitno isjeckanog korijena omana 20 g prelije se s 200 g vrele vode, poklopi, ostavi 2 sata, procijedi i pije svaka 2 sata po 1 žlicu.

7. Po 50 g korijena bijelog sljeza, komorača i lista podbjela. Jednu žlicu te mješavine prelije se s 200 g vrele vode, po­klopi, 2 sata iza toga pije se po 1 žlica svakih 10—15 minuta.

8. Po 25 g cvijeta divizme, bijelog i crnog sljeza i podbjela. Tri žlice toga prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi, ostavi 1 sat, ocijedi, medom zasladi i pije toplo svaka 2 sata po 1 žlicu.

9. Po 25 g aniša, komorača, sladića i mažurane. Uzeti 1 žlicu toga, preliti s 200 g vrele vode, poklopiti, poslije 2 sata odliti i popiti poslije jela.

10. Uzeti po 20 g nane (list), lišća podbjela, bijelog i crnog sljeza, te po 5 g komorača, bijelog sljeza (korijen) island­skog lišaja i izopa (list). 3 žlice te mješavine preliti sa pola litre vrele vode, ostaviti 2 sata poklopljeno, odliti i piti po jednu žlicu svaki sat.

11. Uzeti po 20 g bokvice (list, muške, duguljaste), bijelog sljeza (cvijet), podbjela (cvijet i list) i komorača. 3 žlice te
mješavine preliti sa pola litre vrele vode, ostaviti pokloplje­no 3 sata, ocijediti, zasladiti medom i piti po jednu žlicu svaka 2 sata.

Dijeta kod bolesne jetre

Kod bolesti jetre treba jesti što više mrkve, kuhane pše­nice, a mliječnu hranu u svakom obliku, čuvati se suhog mesa, konzerva i slične hrane. Hranu soliti što je moguće manje. Osim toga treba jesti što više sirove hrane. Prije ručka pojesti tanjurić salate ili jabuku.

JETRA - Bolesna jetra

1. Korijena vodopije (divlja cikorija) 4 jedaće žlice, kori­jena i list maslačka, stolisnika, cvijet i list vodopije — od svega po 3 jedaće žlice. Dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu kuhati 3—4 minute u 3 decilitra vode. Ostaviti da stoji 10—15 minuta, zatim ocijediti i piti nekoliko puta dnevno po malu šalicu. Gornji je čaj još korisniji ako je bolest u vezi sa žučnom kesicom, slezenom, kamencima u žučnoj kesici ili oštećenim trbušnim organima.

2. Hmelj nepotpuno zrele šišarke i mladi izdanci — divlji šimšir — kora, ladolež — cijela biljka s korijenom — po 2
jedaće žlice, slatka paprat, vodopija — po 3 jedaće žlice. Sve se dobro promiješa. Ostalo kao pod 1.

3. Petrovac — 3 jedaće žlice, žutika — cijela biljka: kori­jen, kora i list, mravulja, mravinac, verbena po 2 jedaće žli­ce. Priprema kao pod 1.

4. Sjeme jetrenke (Hepatica triloba) odlično je sredstvo protiv bolesti jetre, žuči i žučnog kamena. Uzima se mala žli­ca sjemena i kuha minutu u 2 decilitra vode. Ako usitnimo svježi list jetrenke i stavimo na stare nezacijeljene rane, one brzo zarastu.

5. Kičice, očajnice, list i cvijet vodopije — po dvije jedaće žlice; stolisnika, hmelja, korijena vodopije, rusomače — po jedaću žlicu. Sve dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu kuhati 2—3 minute u 2 decilitra vode. Zatim os­taviti da stoji 10—15 minuta poklopljeno. Nakon toga se pro­cijedi, pravim medom zasladi i pije triput dnevno prije jela ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. 6. List agave u suhom stanju dvaput dnevno u obliku pra­ška na vrhu noža popije se čajem od steže (Potentilia anserina).

7. Petrovca i vodopije uzeti u jednakim dijelovima. Te mješavine uzima se jedaća žlica i kuha 2—3 minute u 3 deci­litra vode. Pije se nekoliko puta dnevno po šalicu.

8. Tko ima žučne kamence neka triput dnevno pije po je­daću žlicu maslinova ulja.

9. Svako jutro natašte uzeti na vršku noža prašak od peli­na i popiti s čajem ili staviti u juhu.

10. Dva puta dnevno treba uzeti na vršku noža prah od sa­mljevenog pelina. (Može tu količinu staviti u juhu onaj kome je neprijatno uzimati čisto.) Kura traje 20 dana u mjesecu, zatim deset ne uzima se ništa. Iza toga opet 20 dana i 10 ne. Sve do potpunog ozdravljenja.

11. Muške bokvice 2—3 lista isjeckati i preliti sa 100—200 g ključale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 20—30 minuta. Tada se ocijedi, doda žlicu pravog pčelinjeg meda i soka od limuna. Pije se ujutro i u podne prije jela, a navečer prije spavanja. Paziti da stolica bude redovita. Ne jesti rajčice ni hranu koja nadima. Alkohol i začini su zabranjeni. Ne jesti hranu koja zatvara, ne umarati se ni fizičkim ni duševnim radom. Kura traje 12—18 mjeseci.

JAJNICI - Upala jajnika

1. U jednu posudu (tavu) stavi se dvije šake soli i to metne na štednjak. Kuhačom se miješa sve dok ne stane prskati. Tada se na sol nalije malo octa, toliko da sol postane mo­kra. Tu sol stavi se na lanenu krpu i privije na bolno mjesto. Ti se oblozi stavljaju svaku večer prije spavanja. Taj oblog dobro je staviti i u slučaju kad se primijeti kilavost.

2. Različak, list medvjeđeg grožđa — po 4 jedaće žlice. Cvi­jeta od bazge — 2 jedaće žlice, kore od bazge — 3 jedaće žlice. Sve se dobro promiješa. Od te mješavine uzme se 4 jedaće žlice i kuha 10 minuta u pola litre vode. Zatim se ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi, po želji medom zasladi, doda malo soka od limuna i više puta dnevno toplo pije po malu šalicu.

3. Kamilice, bazgova cvijeta — po 4 jedaće žlice, različka 8 jedaćih žlica. Sve dobro promiješati i od te mješavine 3 jedaće žlice kuhati 15 minuta u pola litre vode. Zatim pustiti da stoji 15—20 minuta. Piti prije jela po šalicu triput dnevno.

4. Kukuruzne svile 6 jedaćih žlica, nevena, medvjeđeg grožđa — po 4 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine 4 jedaće žlice kuhati 15 minuta. Ostalo kao pod 1. Ako nam koja biljka nedostaje i nije pri ruci, može se uzeti samo medvjeđe grožđe i još koja od navedenih biljaka.

5. Vrlo je dobar slijedeći lijek: šaku majčine dušice preliti litrom ključale vode. Vruće uliti u jednu manju posudu (noćnu) i tu posudu staviti u veću prikladnu posudu, sjesti i pokriti se oko tijela da para ne izlazi. Treba sjediti sve dok ima pare. Treba biti ustrajan i uspjeh neće izostati.

Riječnik pojmova

Acidophilus
Lactobacillus acidophilus - korisna BAKTERIJA koju možemo naći u živom jogurtu, ali i kao prehrambeni dodatak. Te bakterije pridonose zdravoj ravnoteži mikroorganizama u crijevima i suprotstavljaju se svakom bujanju Candide albicans, gljivice slične kvascu koja uzrokuje kandidijazu.

Adaptogeni
Lijekovi, uglavnom biljnog podrijetla, koji sudjeluju u reguliranju sustava tijela i vraćaju zdravu ravnotežu. Primjerice, ginseng pomaže uravnoteženju izlučivanja HORMONA STRESA.

Adstringens
Tvar koja isušuje tkivo tijela, smanjuje svako izlučivanje, iscjedak ili krvarenje.

Acrobno
Doslovce »koje treba kisik«. Obično se odnosi na tjelovježbe od kojih dublje dišete i koje vam ubrzavaju bilo te tako povećavaju kapacitet vašeg srca i pluća.

Alergen
Inače bezopasna tvar koja izaziva alergijsku reakciju IMUNOLOŠKOG SUSTAVA podložne osobe. Većina alergena su BJELANČEVINE, a medu najčešćim primjerima su pelud, izmet grinja iz prašine i životinjske prhuti.

Alergija
Stanje u kojem IMUNOLOŠKI SUSTAV obrambeno reagira na inače bezopasnu tvar te izaziva simptome kao što su osip, teškoće s disanjem, svrbež očiju i curenje iz nosa.

Aminokiseline
Sastavni dijelovi BJELANČEVINA, koji su potrebni tijelu kako bi popravljalo stanice i upravljalo metabolizmom. Tijelo neke aminokiseline može proizvesti samo, ali druge se moraju unijeti hranom - primjerice mesom, ribom i mliječnim proizvodima.

Antioksidansi
Tvari koje pridonose popravljanju štete koju su tijelu nanijeli SLOBODNI RADIRALI pa time pružaju neku mjeru zaštite od infekcija i nekih vrsta raka. Vitamini A, C i E te minerali selen i cink su antioksidansi, kao i neke fitokemikalije koje nalazimo u bobićastom voću, zelenom čaju i drugoj biljnoj hrani.

Antiseptik
Tvar koja onemogućuje razmnožavanje ili uništava BAKTERIJE i druge mikroorganizme na koži ili na predmetima - primjerice, u kući -sprječavajući tako širenje infekcije.

Antitijela
Molekule BJELANČEVINA koje kruže krvotokom, hvataju se za potencijalno štetne čestice (primjerice VIRUSE) i pomažu pri njihovu uništenju. Dio su IMUNOLOŠKOG SUSTAVA.

Atopija
Nasljedna sklonost alergijskom stanju kao što su astma, alergijski rinitis ili ekcem (dermatitis).

Bakterije
Mikroskopski organizmi. Neke vrste obično žive u tijelu i ne čine nikakvu opasnost, pa čak igraju i važnu ulogu u procesima kao što je probava, dok su druge kadre izazvati bolesti, od gastroenteritisa do ozbiljnijih stanja, npr. meningitisa.

Bjelančevine
Skupina HRANJIVIH TVARI koja se sastoji od AMINOKISEIJNA koje su nužne za rast i održavanje tijela te za proizvodnju mnogih važnih dijelova tijela, npr. opni, HORMONA, NEUROTRANSMITERA, ENZIMA i krvnog pigmenta hemoglobina. Životinjske bjelančevine u prehrani potječu od mesa, peradi, mliječnih proizvoda, jaja i ribe. Biljni izvori uključuju žitarice, MAHUNARKE, jezgričasto voče i sjemenke.

Cjelovite žitarice
Nerafinirana zrna žita koja uključuju klicu ljusku i zadržavaju veći dio hranjive vrijed nosti žitarice kao i prirodno VLAKNO, koji se uglavnom gubi rafiniranjem. Cjelovite žitarice probavljaju se sporije nego rafinirane i stoga dulje oslobađaju UGLJIKO-HIDRATE, što pomaže pri sprječavanju pretjerane promjene razine ŠEĆERA U KRVI. Izvori u prehrani uključuju smeđu rižu te integralni kruh i tjesteninu.

Distenzija
Oticanje ili napuhivanje, osobito trbuha. Može imati niz uzroka, uključujući UPALU zadržavanje tekućine i pretjeranu proizvodnju vjetrova.

Diuretik
Tvar koja potiče veću proizvodnju mokraće.

Elektrolit
Element važan za normalno funkcioniranje stanica, kao što su natrij ili kalij. Količina st može smanjiti kad se velik dio izgubi kroz znoj, mokraću ili stolicu.

Endorfini
Skupina NEUROTRANSMITERA koji se izlučuju u mozgu i ublažuju reakciju tijela na bol. Endorfini stvaraju osjećaj dobrog stanja, a igraju ulogu i u drugim funkcijama, npr. regulaciji tjelesne temperature.

Energija
U mnogim dodatnim terapijama, osobito onima koje su pod utjecajem azijskih terapija, to je «životna snaga» (ehi, qi ili prana), koja navodno lebdi oko tijela u mreži kanala koji se u kineskoj medicini zovu MERIDIJANI, a u indijskoj nadis. Terapije kao što su joga i akupresura nastoje liječiti ponovnim uspostavljanjem ravnoteže tog protoka energije.

Enzimi
Kemijske tvari kojih je zadatak da olakšavaju kemijske reakcije -primjerice, enzimi u probavnom sustavu koji razgrađuju hranu u jednostavnije oblike koje tijelo Iako može apsorbirati.
Esencijalne masne kiseline

Masne kiseline (vidi MASNOĆE) koje su potrebne za rast i druge procese, ali ih tijelo ne može proizvesti, pa zato moraju doći iz prehrane. Omega-6 masne kiseline, koje se dobivaju iz esencijalne masne kiseline linoleinske kiseline (koju ćemo naći u jezgričastom voću, kukuruzu i sjemenkama i njihovim uljima, grahu i avokadu) presudne su za zdrav krvotok i kožu te druge funkcije tijela. Omega-3 masne kiseline, iz alfalinoleinske masne kiseline (ima je u grahu, orasima, lanenu i bučinu sjemenju i njihovim uljima, repićinu ulju, brokuli i cjelovitim žitaricama), a također iz plave ribe, jednako su važne.

Estrogeni
Spolni HORMONI koje izlučuju jajnici, nadbubrežne žlijezde i masno tkivo; pokreću razvoj žena u pubertetu i potiču mjesečno građenje sluznice maternice. Količina estrogena može varirati tijekom menstruacijskog ciklusa i opasti nakon menopauze. I muškarci proizvode malu količinu estrogena.

Eterična ulja
Aromatska ulja koja se dobivaju iz biljaka i koriste u aromaterapiji na razne načine kako bi se liječilo, jačao IMUNOLOŠKI SUSTAV i uravnotežila ENERGIJA tijela.

Eustahijeva cijev
Tanke cijevi koje povezuju zrakom ispunjeno srednje uho s grlom, izjednačujući pritisak u uhu s onim u grlu.

Fitoestrogeni
Spojevi koji postoje u biljnim namirnicama koji mogu u blagom obliku oponašati djelovanje nekih HORMONA (npr. estrogena) u tijelu ili neutralizirati učinak prevelike količine nekih hormona u tijelu. Dobri su izvori fitoestrogena soja i druge vrste graha, sjemenke, rabarbara, komorač i celer.

Flavonoidi
Flavonoidi su pigmenti koji voću i povrću daju jarke boje. Poznati su i kao bioflavonoidi i djeluju kao važni ANTIOKSIDANSI. Vitamin C pridonosi njihovom djelovanju.

Fobija
Strah od stvari ili aktivnosti koji ne znače stvarnu opasnost. Fobija često može veoma onesposobiti osobu koja pati od nje. Uzroci su skriveni u podsvijesti. Česti izazivači fobija jesu visina, zatvoreni prostori, javni govori, oluje, miševi, zmije i pauci. U liječenju je često uspješna terapija nadziranim izlaganjem u kombinaciji s kognitivnom terapijom.

Gluten
BJELANČEVINA prisutna u većini žitarica, osobito u pšenici, ječmu, raži i zobi, pa stoga i u mnogim namirnicama pripravljenim od njihova brašna - kruhu, kolačima i tjestenini. Ljudi koji ne podnose gluten ne mogu ga probaviti pa se moraju pridržavati dijete bez glutena kako bi spriječili oštećenje crijeva.Takva oštećenja mogu izazvati celijakiju, neplodnost, anemiju pa čak i rak.

Hipofiza
Smještena u mozgu iza nosne šupljine, hipofiza proizvodi važne HORMONE, npr. hormon rasta, te regulira proizvodnju hormona u većini ostalih endokrinih žlijezda.

Hormoni
Tvari koje u krvotok izlučuju endokrine žlijezde kako bi potaknule stanice ili tkiva da obavljaju određene aktivnosti. Upravljaju mnogim tjelesnim procesima, od rasta do reprodukcije. Neprimjerena količina nekog hormona ili hormonalna neravnoteža mogu izazvati bolest.

Hormoni stresa
HORMONI adrenalin i kortizol, koje izlučuju nadbubrežne žlijezde kad mozak pošalje signal opasnosti zbog fizičkog ili psihičkog stresa. Zaustave manje važne tjelesne procese, npr. probavu, a jačaju one koji su potrebni za »bijeg ili borbu«, kao što su disanje i bilo.

Hranjive tvari
Kemijski spojevi presudno važni za održavanje života koji se obično dobivaju iz prehrane. Uključuju BJELANČEVINE, UGLJIKOHIDRATE, MASNOĆE, VITAMINE i MINERALE.

Imunološki sustav
Složen sustav, koji uključuje razne vrste leukocita i ANTITIJELA, a svrha mu je opirati se infekcijama ili invazijama stranih čestica i boriti se protiv njih. U slučaju autoimunih bolesti, stanice vlastitog tijela doživljavaju se kao strane čestice. Neispravno funkcioniranje imunološkog sustava može izazvati niz poremećaja i simptoma.

Jednjak
Cijev koja vodi iz stražnjeg dijela grla u želudac. Vraćanje kiselog sadržaja želuca u jednjak može oštetiti njegovu sluznicu i izazvati upalu.

Karcinogen
Tvar koja može poticati razvoj raka. Poznati karcinogeni su, primjerice, ultraljubičaste zrake, azbest i kemikalije u dimu cigarete.

Kolagen
BJELANČEVINA koja je važan sastavni dio vezivnog tkiva koje nalazimo u cijelom tijelu, primjerice u kostima, hrskavici, tetivama i koži. S godinama postaje manje otporan.

Krvožilni sustav
Sustav koji se sastoji od srca i žila (arterija, vena i kapilara) i opskrbljuje krvlju sve dijelove tijela.

Kvasac
Sastojak mnogih pekarskih proizvoda i alkoholnih pića, koji može izazvati mnoge simptome PREOSJETLJIVOSTI NA HRANU kod ljudi koji su joj podložni. Prehrana bogata kvascem može i otežati liječenje infekcije kandidom. Pivski kvasac koristan je izvor B vitamina te minerala kroma i selena.

Limfni sustav
Složen sustav jednosmjernih putova za drenažu limfnih žila i skupina stanica koje se zovu limfni čvorovi («žlijezde»), koje sadrže leukocite, uključujući one koji proizvode ANTITIJELA. Taj sustav odvodi tekućinu iz stanica, lovi strane čestice, mikroorganizme i stanice raka te nosi stanice koje se bore protiv infekcija tamo gdje su potrebne.

Mahunarke
Grašak, grah, leća i kikiriki sadrže složene UGLJIKOH1DRATE koje probavili sustav razgradi u glukozu. Također su izvori BJELANČEVINA i FTTOESTKOGENA, a bogati su topljivim VLAKNIMA.

Mantra
Riječ ili kratka rečenica koja se tiho ponavlja tijekom meditacije da bi se lakše usredotočio um i potisnule misli i brige koje bi nam odvratile pozornost.

Masnoće
Najveći prehrambeni izvor energije. Neke masnoće (ESENCIJALNE MASNE KISELINE) moramo dobiti iz prehrane. Druge kruže krvotokom ili su pohranjene u tijelu. Masnoće iz prehrane dijele se na dvije široke skupine: zasićene i nezasićene. Zasićene masnoće su obično krute na sobnoj temperaturi i uglavnom su životinjskog podrijetla. Ima ih mnogo u masnom mesu, maslacu i većini sireva. Pretjerano uzimanje tih masnoća može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, kao što su srčane bolesti, kap i gojaznost. Nezasićene kiseline se dijele na polinezasićene i mononezasićene. Obje su vrste obično na sobnoj temperaturi u tekućem stanju. Većina biljnih ulja, ulja iz sjemenki i jezgrićastog voća jesu nezasićena. Plava riba također sadrži nezasićene masnoće. Ako se uzimaju umjereno, nezasićene masnoće uglavnom čine manji rizik za zdravlje nego zasićene.

Melatonin


HORMON koji proizvodi epifiza u mozgu kao reakciju na mrak. Melatonin se stvara od NEUROTRANSMITERA serotonina. Izaziva pospanost, a njegov protok može biti ometen noćnim radom ili letom preko nekoliko vremenskih zona.

Metabolizam
Proces kojim stanice našeg tijela pretvaraju hranu u energiju. Brzina kojom se to događa varira od čovjeka do čovjeka, ali se ubrzava redovitom tjelovježbom, a usporava uzimanjem vrlo malo kalorija. Neke bolesti, primjerice nedovoljno aktivna štitnjača, mogu usporiti metabolizam.

Mikronutrijenti
Tvari kao što su neki VITAMINI i MINERALI koje tijelo treba u vrlo malim količinama i koje većina ljudi dobiva raznolikom prehranom.

Minerali
Anorganske tvari koje su potrebne kao HRANJIVE TVARI za dobro zdravlje. Nekih minerala, npr. kalcija, ima mnogo u samom tijelu. Drugih - kao što je krom - ima samo u tragovima.

Mononatrijev glutamat 
Dodatak za poboljšavanje okusa hrane koji se mnogo rabi u kineskoj kuhinji. Kod nekih ljudi može izazvati nadutost i glavobolje.

Neurotransmiteri
Kemijski glasnici što ih šalju živčane stanice koji omogućuju da električni signali preskoče razmak između pojedinih živčanih stanica.

Oparak
Biljni čaj koji se pripravlja namakanjem listova ili cvjetova biljke u kipućoj vodi.

Organsko
Svaka namirnica, biljna ili životinjska, koja je uzgojena u prirodnim uvjetima, bez uporabe pesticida, fungicida, HORMONA i kemijskih gnojiva.

Preosjetljivost na hranu
Reakcija koju izaziva uzimanje namirnice ili sastojka namirnice koji kod većine ljude ne izaziva tegobe. Reakcija se može javiti nekoliko sati ili dana poslije.

Progesteron
Spolni HORMON koji proizvode jajnici u drugoj polovici menstruacijskog ciklusa. Pridonosi gradnji i održavanju sluznice maternice nakon ovulacije. Proizvodnja prestane ako jajašce nije oplođeno, pa nastaje menstrualno krvarenje. Tijekom trudnoće posteljica proizvodi progesteron da bi se održala trudnoća. Proizvodnja pada nakon menopauze.

Sinusi
Zrakom ispunjeni prostori u kostima obraza i čela. SLUZNICA u njima može se upaliti /bog infekcije ili ALERGIJE/ a otvori se mogu začepiti, što izaziva bol jer se unutra nakuplja tekućina.

Slobodni radikali
Nestabilne čestice koje nastaju tijekom oksidacijskih reakcija u tijelu, a poriče ih niz fizičkih stresova, uključujući prehranu siromašnu ANTIOKSIDANSIMA, onečišćenja kao što je dim cigareta te pretjerana tjelovježba i pretjerano izlaganje suncu. Igraju ulogu u procesu starenja i izazivanjv nekih bolesti, npr. bolesti krvožilnog sustava i raka.

Sluznica
Sloj stanica koje prekrivaju otvore tijela prema «van», npr. u ustima, nosu, mokraćnoj cijevi i rodnici. Zaštitne izlučine tih stanica dio su vanjske zaštite tijela od infekcija.

Šećer u krvi
Šećer (glukoza) koji nastaje kad se probavljaju UGLJIKOHIDRATI i koji kruži u krvotoku kako bi ga tijelo moglo upotrijebiti kao gorivo. Njegovom apsorpcijom u stanice upravlja HORMO> inzulin, koji se proizvodi u gušterači i izlučuje kad je razina šećera u krvi povišena. Uzimanje slatkih namirnica izaziva razmjerno brz porast razine šećera u krvi.

Trombociti
Sitne stanice koje proizvodi koštana srž, a prenose se krvotokom. Uloga im je zatvoriti ozljedu žile i omogućiti stvaranji ugruška kako bi se spriječio gubitak krvi.

Ugljikohidrat
Sastojak biljnih namirnica od kojeg se proizvodi energija, a sastoji se od šećera i škroba. Rafinirani ugljikohidrati (od žitarica s kojih su uklonjeni slabije probavljivi dijelovi, npr. vlakna) brzo se razgrađuju. Složeni ugljikohidrati - od mahunarki i nerafiniranih žitarica - dulje se probavljaju i sporije oslobađaju šećere koje sadrže.

Upala
Oteknuće, crvenilo, toplina i osjetljivost oko oštećenog ili bolesnog dijela tijela. Te promjene nastaju zbog reakcije IMUNOLOŠKOG SUSTAVA na ozljedu ili infekciju, dok pokušava zaštititi i popraviti oštećeno tkivo.

Uvarak
Biljni čaj pripravljen kuhanjem korijena ili tvrdih, drvenastih dijelova biljke u vodi.

Virus
Uzročnik koji izaziva infekcije i može ući žive stanice te iskoristiti njihovu strukturi za vlastito razmnožavanje, izazivajući takvu štetu i simptome bolesti. Primjeri virusnir bolesti jesu prehlada, gripa, vodene kozici i razne vrste herpesa.

Vitamini
HRANJIVE TVARI koje tijelo treba u različitim količinama. Sve osim vitamina D (koji uglavnom proizvodi djelovanje sunca na kožu) i vitamina K (koji proizvoi crijevne bakterije) moramo dobiti prehranom. Vitamini se dijele u dvije skupine: vodotopljive i one koji se tope u mastima. Vodotopljivi vitamini (B i C) se ne skladište u tijelu pa se redovito moraju uzimati u prehrani. Oni koji se tope u mastima (A, D, E i K) pohranjuju se u masnom tkivu. Manjak bilo kojeg vitamina može izazvati bolest; ali, i uzimanje prevelike količine vitamina, osobito onih koji se tope u masti, može biti štetno.

Vlakna
Zovemo ih i neškrobnim polisaharidima; to je neprobavljiv dio jestivih biljaka koji povećava obujam stolice. Vlakna pridonose dobrom funkcioniranju probavnog sustav i možda donekle štite od nekih bolesti crijeva, raka dojke i srčanih bolesti. Postoj dvije vrste: topljiva i netopljiva vlakna. Topljiva, koje omekša voda, naći ćemo u mahunarkama, voću i povrću. Netopljiva su uglavnom u mekinjama žitarica, tj. u integralnom kruhu, smeđoj riži i mekinjama. Ona prolaze kroz probavni sustav uglavnom nepromijenjena.

Biljke sa tvarima (anthelmintica) koje djeluju štetno na crijevne nametnike

Obična paprat (lat. Dryopteris filix mas Schott.; eng. shieldferm; njem. Wurmfarn)

Ova lijepa paprat raste kao šumska biljka po svim gušćim i sjenovitim šumama brdskog i pretplaninskog pojasa. Uspijeva samo na vlažnom i dubljem šumskom tlu, među kamenim gromadama i u vrtačama. Raspoznaje se po brojnim i više od pola metra dugim perastim listovima koji u obliku lijevka izbijaju izravno iz debelog, tamnosmeđeg podanka.
Za liječenje se sabiru podzemni dijelovi, podanak, bez korijenja i lisnih peteljki (Rhizoma Filicis mariš). Uz razne hranjive tvari, u podanku obične paprati nalaze se i neke vrlo aktivne tvari, kao npr. filmaron, filicin, flavaspidna kiselina, albaspidin i dr. Sve su te tvari manje više i otrovne, pa koče glatku muskulaturu crijevnih nametnika i omamljuju ih, a nakon dužeg utjecaja i usmrćuju. Omamljeni i od stjenke crijeva odvojeni nametnici uklanjaju se iz tijela sredstvima za čišćenje. Osobito su djelotvorne protiv trakavice. Veće količine (obično preko 10 g iscjetka), osobito nakon dužeg zadržavanja u tijelu, probavni organi upija, te može nastupiti i trovanje, koje se očituje povraćanjem, krvavim proljevom, grčevima i gubljenjem svijesti. Može nastupiti i smrt. Zato se taj preparat može bez opasnosti primjenjivati samo uz liječnički propis i u pripravcima koji se izrađuju u apoteci (npr. kao Extractum Fil. aethereum). Slično, ali ne tako snažno, djeluju i neke druge srodne paprati koje i narod poznaje pod raznim imenima (kao npr. ženska paprat, Athyrium filix femina [L.] Roth.).

Morski pelin, šantonik (lat. Artemisia coerulescens L.)

U nas ta vrsta pelina raste samo uz morsku obalu, i to uglavnom na najnižim, muljevitim i slanim mjestima koja poplavljuje more. Kao polugrm izraste do 50 cm u visinu, te ima cjelovite, linearno lancetaste i na režnjeve isječene dlakave listove blijedo sivozelene boje. Ogranci se završavaju brojnim sitnim cvatnim glavicama. U narodnoj medicini zemalja oko Jadranskog mora ta se biljka upotrebljava kao djelotvorno sredstvo protiv crva. Poznata je pod imenom Herba santonica. Sadrži neke tvari (santonin) koje su slične ili identične sa tvarima što ih sadrži inače poznata ljekovita biljka cina (Artemisia maritima L.). Cina raste u stepskim i pustinjskim predjelima Turkestana, Perzije i Buhare, a poznata je kao izvor preparata koji se odavna primjenjuje kao izvanredno sredstvo protiv crva.

Vratič, povrat, vratika, umanika (lat. Tanacetum vulgare L.; eng. tansy, bitter, buttens; njem. Rainfarn)

Raste u velikom mnoštvu vrsta u nižim, poplavnim područjima, obično na rubovima šuma i na obalama rijeka i potoka. Trajna je i bujno razvijena zeljasta biljka koja naraste i preko metar i po u visinu. Pokrivena je velikim i perasto izrezanim dugim listovima, koji su slabo dlakavi ili goli. Brojne i sitne glavice žutih cvjetova razvijaju se u gustim nakupinama na krajevima ogranaka. Vratič se sadi vrlo često kao ukrasna biljka i u seoskim cvjetnjacima i na grobljima. Odavno je već poznata kao ljekovita.
Za liječenje se sabiru mlađi dijelovi biljke sa cvatnim glavicama (Herba Tanaceti). Preparat je mirišljiv i gorak (zbog gorke tvari tanacetina). Glavna joj je i aktivna sadržina eterično ulje s tanacetonom koji može već i u manjim količinama izazvati teška otrovanja čovjeka. Ulje vratiča (Oleum Tanaceti) može izazvati i pobačaj jer djeluje vrlo aktivno na uterus. Vratič je u narodu poznat kao djelotvorno sredstvo protiv crva. Osim toga, vratič se upotrebljava i kao lijek kod bolesti želuca, mokraćnog mjehura, reume (ulje za trljanje) i općenito kao sredstvo za jače izlučivanje mokraće.

Šipak, nar, mogranj (lat. Punica granatum L.;eng. pome granate; njem. Granatapfelbaum)

Kao biljka Sredozemlja, nar pripada skupini najstarijih korisnih i ljekovitih biljaka. Kod nas raste samo u blizini mora, naročito uz južni Jadran, gdje ga ima i u samoniklom obliku. Inače je u primorskoj oblasti poznat kao korisna i u vrtovima zasađena biljka. Listopadno je drvo na kome se iz prekrasnih crvenih cvjetova razvijaju okrugli, dosta veliki i karakteristično građeni plodovi. U njima se, unutar kožnatog ovoja, nalaze brojne sjemenke na kojima je vanjski dio vrlo sočan i dobar za jelo.
Za liječenje se uzima kora stabla, korijena i ploda (Cortex Punicae granati, Cortex radicis g. i Cortex granati fructuum). Uz treslovine, škrob, smole i druge sporedne tvari, u tim se preparatima nalazi i djelatna tvar punicin. Najviše se upotrebljava kao sredstvo protiv crva, u prvom redu protiv trakavice. U vezi sa sadržinom treslovina preparat se primjenjuje i kao sredstvo koje steže.
Kao sredstvo protiv crva koriste se i neke lobode ili pepeljuge (vrste roda Chenopodium) koje kod nas rastu kao samonikle biljke ili uzgajane u vrtovima. Potječe iz Amerike, a u nas se u vrtovima tu i tamo nađe i Chenopodium anthelminticum L. Kao i druge lobode, i to je neugledna zeljasta biljka sa žutim cvjetovima. Za liječenje se uzimaju biljni vršci sa cvjetovima. Djelotvorne su protiv crva zbog ulja (Oleum Chenopodii anthelmintici) koje se dobiva od sjemenki. Aktivne česti tog ulja vrlo su otrovne, pa zbog toga ni upotreba ove biljke nije bez opasnosti, kao što je to općenito slučaj i sa svim drugim biljkama kojima se suzbijaju crvi.
Manje intenzivno djelovanje na crve imaju i druge lobode, kao npr. mirišljiva loboda ili samirao (Chenopodium ambrosioides L.; eng. american wormseed; njem. Jesuitentee). Za liječenje se upotrebljava čitava biljka, sabrana u vrijeme cvatnje. Kao preparat poznata je pod imenom »jezuitski čaj«.
Pouzdano djeluje protiv crva i bučino ulje koje se dobiva iz sjemenki raznih buča, bundeva (vrsta roda Cucurbita). Osim toga, narod upotrebljava još velik broj biljaka, odnosno biljnih dijelova, kada želi ukloniti iz tijela crve. Navest ćemo samo neke: bijeli luk ili češnjak (Allium sativum L.; naročito je aktivan protiv crva oksiura), ruža, pasja ruža (Rosa canina L.; upotrebljava se svježi plod, šipak), hren (Armoracia lapathifolia Gilib.), pelin (Artemisia absinthium L.) itd.

Biljke sa tvarima (carminativa) koje pospješuju uklanjanje plinova

Kim (lat. Carum carvi L.; eng. carway; njem. Kiimmel)

Vrlo je obična livadna biljka koju nalazimo naročito među biljkama na našim najvrednijim sjenokošama, redovito u području naselja. Kim se, osim toga, mnogo i uzgaja. Raste kao dvogodišnja i neugledna zeljasta biljka na čijoj se slabo razgranatoj stabljici nalaze malobrojni višestruko perasti listovi. Ogranci završavaju dosta rahlim šticima sitnih bijelih cvjetova iz kojih se razvijaju produženo jajasti i sivosmeđi plodići.
Za liječenje i kao začin sabiru se zreli plodovi (Fructus Carvi) koji su aromatskog, pomalo paprenastog okusa. Sadrže eterično ulje (s podjednakim dijelovima d-karvona i limonena). Kim se i danas najviše upotrebljava kao začin u kuhinji, u proizvodnji peciva i kruha, kao i u industriji likera, rakije i parfema. U narodnoj je medicini kim poznat kao sredstvo koje povoljno djeluje kod nadimanja želuca i crijeva. Općenito pomaže kod raznih želučanih tegoba. Pomaže navodno i kao sredstvo za jače izlučivanje mlijeka. Od kima se dobiva i ulje (Oleum Carvi), poznato u industriji likera i parfema.
Tegobe u vezi s pretjeranim nagomilavanjem plinova u probavnom traktu smanjuju i druge ljekovite biljke s eteričnim uljima, kao npr. komorač (Foeniculum vulgare Mili.), iđirot (Acorus calamus L.), paprena metvica ili nana (Mentha piperita [L] Huds.), bosiljak (Ocimum basilicum L.), stolisnik (Achillea millefolium L.), kamilica (Matricaria chamomilla L.) i dr.
Slično kimu, kao začin i lijek koriste se i plodovi korijandera.

Korijander (lat. Coriandrum sativum L.; eng. coriander; njem. Koriander)

Jedna je od najstarijih korisnih biljaka koja se uzgaja već nekoliko tisuću godina. To je jednogodišnja i nježna biljka, s listovima koji su iscijepani u nitaste isječke. Koriste se okruglasti plodovi koji, uz ostalo, sadrže i mnogo eteričnog ulja (Oleum Coriandri), služe ne samo kao začin nego i kao lijek, prvenstveno za jačanje želuca i uklanjanje plinova.